Lijekovi se intenzivno koriste ne samo u humanoj i veterinarskoj medicini, ali se također široko primenjuju u stočnoj hrani. Lijekovi su dizajnirani da budu učinkoviti čak i pri niskim koncentracijama, te ovi specifični kontaminanti mogu postojati u okoliša na iznimno niskim razinama. Kao i kod pesticida, i ovi spojevi se mogu akumulirati u različitim dijelovima ekosustava. Budući da konvencionalna postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ne mogu na odgovarajući način ukloniti te tvari, ispuštaju se u okoliš, površinske i podzemne vode, a time i u izvori vode.
Farmaceutski proizvodi kao “novi” pesticidi
Farmaceutski proizvodi predstavljaju široku i kemijski raznoliku skupina tvari koja se kontinuirano širi i karakterizira širok raspon kliničkih učinaka i opsežna uporaba, koja često dovodi do prekomjerne uporabe, i kod humane kao i kod veterinarska medicine. Iz ekološke perspektive, klasificirani su kao organski mikroonečišćivači zbog svog prisustva u vodi u niskim koncentracijama (u rasponu od ng/L do μg/L). I javnost i stručnjaci nisu zabrinuti samo zbog njihovog negativnog učinka na prirodne ekosustave već i zbog njihovog prisustva u pitkoj vodi i povezanog utjecaja na zdravlje ljudi. Njihov doprinos pojavi antimikrobne rezistencije (AMR) također je značajan, jer uveliko otežava liječenje zaraznih bolesti i predstavlja velik izazov za sadašnju i buduću medicinu. Lijekovi mogu ući u okoliš putem različitih puteva. Jedan od primarnih izvora kontaminacije su otpadne vode iz kućanstava te zdravstvenih i socijalnih ustanova za njegu, koje sadrže ljudski urin i izmet, kao i neiskorišteni lijekovi ili lijekovi kojima je istekao rok trajanja. Drugi značajan izvor su otpadne vode iz farmaceutske industrija. Slijedom toga, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) postaju izvori kontaminacije okoliša, jer ne mogu učinkovito ukloniti lijekova, te im omogućuje daljnji prodor u okoliš [1].
Europsko zakonodavstvo
EU zakonodavstvo kojim se uređuje kvaliteta različitih vrsta voda postupno ugrađuje lijekove u svoje relevantne dokumente na europskoj i regionalnoj razini. Kad je riječ o komunalnim otpadnim vodama, prijedlog revidirane direktive o pročišćavanju otpadnih voda je gotovo završen. Države članice će sada morati osigurati i praćenje antimikrobne rezistencije (za aglomeracije s populacijom od 100 000 ili više) i uklanjanje najširi mogući raspon mikroonečišćujućih tvari, posebno farmaceutske proizvode (do kraja 2045. za sve postrojenja za pročišćavanje otpadne vode s opterećenjem od 150 000 ljudi ili više). Za utvrđivanje je li potrebna minimalna stopa uklanjanja od 80 %, trebat će biti ispunjeno 12 praćenih parametara, od kojih su gotovo svi farmaceutski proizvodi. Popis relevantnih spojeva sažet je u tablici 1.
To se događa preko pročišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u površinske vode i kanalizacijskim muljem koji se upotrebljava kao gnojivo. Stočarska proizvodnja također znatno doprinosi, jer životinje izlučuju lijekove mokraćom i izmetom, što dovodi do kontaminacije putem akvakulture, ispaše i primjena stajskog gnoja na poljoprivrednom zemljištu. Lijekovi ulaze u okoliš nepromijenjenim i metaboliziranim formama; potonji je rezultat tjelesne pretvorbe tvari u pokretnije polarne oblike.
Farmaceutski proizvodi u UPOV-ovima
Laboratorijski istraživački projekti ALS-a ispitali su stopu uklanjanja lijekova konvencionalnim mehaničko -biološkim pročišćavanjem otpadnih voda koji se provodi u standardnom općinskom UPOV-u. Rezultati su prikazani na grafikonima na slici 3. Slika 3 (a) prikazuje rezultate za analite koji su najčešće otkriveni u otpadnim vodama i u najvišim koncentracijama, njihova stopa uklanjanja je čak 80-90%. Slika 3. (b) prikazuje lijekove predložene za praćenje u skladu s navedenim EU propisima. Očito je da je stopa uklanjanja ovih analita niža, u prosjeku samo oko 20%, naglašavajući važnost njihova praćenja.
ALS laboratoriji su razvili i akreditirali metode za određivanje više od 100 različitih lijekova i njihovih metabolita u raznim vrstama voda. Sve naše analitičke metode koriste LC/MS/MS tehniku za određivanje analita, što osigurava visoku osjetljivost, selektivnost i preciznost mjerenja te omogućuje određivanje ciljanih spojeva na vrlo niskim granicama.